LOADING

Type to search

Politika

Bolje je od drugog rata: početnički vodič za bosansku politiku

Share

Bosna ima najkompliciraniji sistem vlasti na svijetu: germirani nered nadziran od strane neizabrane mandarine. Iako ne zadovoljava gotovo nikoga, sistem je pomogao u održavanju mira od kraja bosanskog rata. Međutim, također je sputao razvoj istinske demokratije.

Uzmite notepad, olovku i strpljenje. Malo je zemalja na zemlji koje imaju tako složenu političku strukturu kao Bosna i Hercegovina (BiH). Navodno se jedna zemlja podijelila na dva entiteta, bezbroj autonomnih regija i etničkih podjela doveli su do stvaranja beskrajnih nivoa vlasti koji bi, čak i uz veliku dozu dobre volje, otežali upravljanje državom. Nažalost, na Balkanu dobre volje često nedostaje, a ni Bosna nije izuzetak. Kao takva, ponekad se čini da se ne može upravljati zemljom. Nije ni čudo što su ga neki komentatori usporedili s propalom državom. Najnoviji krug izbora u zemlji, održan početkom oktobra 2018. godine, bio je predvidljivo neuvjerljiv, glasači su – kao i obično – birali političare na isključivo etničkim kriterijima. Pet mjeseci kasnije, zemlja tek treba da formira novu vladu.

“Bosanska politička nestabilnost trebala bi biti razlog za zabrinutost i Europske unije i NATO-a”, kaže Damir Kurtagić, evropski kolega iz Mladih profesionalaca u vanjskoj politici. “Kao etnički najraznolikija zemlja zapadnog Balkana, bosanskohercegovačka institucionalna snaga ključna je za odvraćanje utjecaja vanjskih sila kao što su Turska i Rusija.”

Trenutna močvara izravni je rezultat Daytonskog sporazuma, koji je okončao rat u Bosni od 1992. do 1995. godine. Sporazumom je predviđeno stvaranje multietničke države unutar postojećih granica Bosne u kojoj bi tri glavne etničke grupe u zemlji (Hrvati, Srbi i bosanski Muslimani – obično zvani Bošnjaci) imale zajamčeni udio moći.

Šef države Bosne i Hercegovine nominalno je predsjednik države, biran općim glasanjem na četverogodišnji mandat. Međutim, zemlja nema jednog, već tri predsjednika – kolektiv, koji predstavlja tri etničke grupe koje čine stanovništvo zemlje. Svaka od trojice služi po osam mjeseci odjednom na rotacijskoj osnovi tokom četiri godine predsjedništva, što znači da će svaka od trojice provesti ukupno 16 mjeseci na funkciji tokom četiri godine (dvije osmomjesečne uslovi). Na prošlogodišnjim izborima bošnjački glasači vratili su Šefika Džaferovića za svog člana predsjedništva, Hrvati su se odlučili za Željka Komšića. Srbi su na dužnost postavili Milorada Dodika, koji otvoreno poziva na ujedinjenje entiteta kojim dominiraju Srbi, Republike Srpske, sa Srbijom.

Iako predsjedništvo postavlja bosanskohercegovačku vanjskopolitičku agendu (ona također predlaže državni budžet i ima kontrolu nad vojskom), izvršna vlast na državnoj razini je odgovornost Vijeća ministara na čelu sa predsjedavajućim (de facto premijerom) koje je izabralo predsjedništvo. Trećina ministara vijeća mora biti iz Republike Srpske.

Parlament Bosne podijeljen je u dva doma: predstavnički dom i dom naroda. Članovi oba doma biraju se na četverogodišnje mandate, a mjesta će biti podijeljena podjednako između tri etničke grupe.

Međutim, svakodnevna vlada u Bosni općenito je prepuštena dvama odvojenim entitetima koji čine zemlju: Federaciji Bosne i Hercegovine (naseljeni prvenstveno Bošnjacima i Hrvatima) i Republici Srpskoj (pretežno srpskoj). Federacija ima svog predsjednika, dvodomni parlament, i sama je podijeljena na 10 autonomnih pokrajina sa vlastitim vladama i skupštinama. Republika Srpska takođe ima svog predsjednika, skupštinu i vladu. Parlamenti u oba entiteta su nadležni za rad policije, obrazovanje, poljoprivredu, zdravstvo, radnu politiku i unutrašnje poslove. I na državnom i na entitetskom nivou, parlamenti su dužni osigurati da svi zakoni budu prihvatljivi za sve etničke grupe.

Ako to već nije bilo dovoljno komplikovano, istočna pokrajina Brčko multikulturni je okrug države koji spada na teritoriju Federacije i Republike Srpske, a njime zajednički upravljaju oba entiteta.

Unutar sistema nalazi se niz linija kvara koje su stvorili oni u Republici Srpskoj koji žude za neovisnom državom (ili, poput gospodina Dodika, ujedinjenjem sa Srbijom), Hrvati u Federaciji koji bi željeli svoj entitet i Bošnjaci koji bi poput zemlje koja će biti centraliziranija.

Ima li perspektive,TEŠKO…

Izvor: mreza.club